Poglavlje je iz knjige "Radiestezija I" koja je delo radiesteziste Smaila Dubravića.
"Dijagnostika" Plan pregleda Da bi mogli sistematizirati pregled zdravlja čoveka, bilo bi dobro da već odmah u početku počnemo se učiti nekom redu kod našeg rada. Početnicima bih preporučio da se za prvo vreme, dok im to ne prijeđe u naviku, koriste slike iz Malog anatomskog atlasa, koji se može lako nabaviti u našim knjižarama. Ja bih preporučio da to rade ovim redom 1. Kosti 2. Somatski živčani sistem 3. Neurovegetativni živčani sistem 4. Krvotok 5. Krvna slika 6. Limfe 7. Unutrašnji organi 8. Mišići 9. Koža 10. Oči 11. Uši Anatomski nam atlas služi samo za bolju koncentraciju. Koncentriramo se na osobu koju pregledamo, zavrtimo visak u ruci i sa rukom kao antenom prelazimo levom rukom preko delova tela onoga koga pregledamo. S obzirom da se naša "dijagnostika" bazira samo na radijacijama koje primamo od pacijenta, samo je po sebi jasno da se dotični ne treba svlačiti. U literaturi sam našao, da dotični treba da sa sebe i iz džepova odstrani sve metalne predmete, međutim i bez da to čini, može se normalno izvršiti pregled zdravstvenog stanja. Kada sa rukom dođemo u predeo, gde se nalazi oboljelo mesto, visak će nam stati. Znači tu se nalazi poremećeno bio-polje. Na nama je samo još da nađemo o kojem se organu radi. Jasno ako smo koncentrirani na kosti, dobit ćemo znak oboljenja u tom području. Ako je to kičma, pregled ćemo vršiti na leđnom dijelu. Kako sve tegobe u kičmi, pa i predelu ruku i nogu dolaze uglavnom zbog nekih oboljenja između pršljena (međupršljenski prostori ili zglobovi), treba pregledati upravo njih jedan po jedan. U predelu kičme moramo znati da ima 32 pršljena, podijeljena u pet delova radi lakše orijentacije, tj. na vratni deo koji ima 7 pršljenova, grudni deo 12, slabinski 5, krstačni 5 (koji su srasli) te trtica sa 3-4 pršljena, koji su kod odraslih osoba srašteni. Dužnost nam je ustanoviti, koji pršljenski prostori nisu dobri. Na gornjim i donjim ekstremitetima pregledavamo zglobove. Treba se držati toga, da uvek pregledamo prvo desnu stranu tela, a onda lijevu. Pregledamo prvo rameni zglob, zatim lakatni, pa članak ruke i zglobove prstiju desno, pa levo. Zatim pregledamo karlični zglob, koleno, članak noge i zglobova prstiju na nozi, takođe desno pa levo. Imamo još pregledati kosti lobanje, desnu i lijevu ključnu kost, grudnu kost, lopatice i karličnu kost. Ako je sve u redu možemo pregledati još rebra, i kosti ruku i nogu da li na njima ima preloma. 53 Iza toga dolazi pregled centralnog nervnog sistema, tj. pregled desne i lijeve polutke mozga i mali mozak, pregled spojnih veza sa kičmenom moždinom i kičmu odozgor do kraja. Iza toga nerve koji vode iz kičme u ruke i noge. Kod pregleda krvotoka, prvo moramo pregledati srce i da li ima tu poteškoća., Treba ustanoviti da li se radi o pretklijetkama, klijetkama, zaliscima i mišićima srca. Nakon toga se pravi prvo arterijski a zatim venozni krvotok i to prvo najglavnije krvne puteve: aortu i arterije koje vode u razne delove tela i u svaki organ u njemu (mozak, srce, pluća, jetra, želudac, bubrege, creva itd.). Da li je krvna slika dobra ili nije, dobija se tako da se visak pita: " Je li broj crvenih krvnih zrnaca normalan?" Tako isto pitamo i za leukocite i za trombocite, a kasnije kod pregleda limfi i za limfocite. Limfne puteve, koji su zapravo odvodni kanali, kojima naše telo šalje otpadne materijale u limfne čvorove na pročišćavanje pregledamo kao i krvotok, ali se najviše koncentriramo na spletove limfnih čvorova, koji se nalaze na dosta mesta. Najvažniji su pazušni i preponski, a kod žena još i prsni. Pregled će dati samo odgovor, jesu li u redu ili nisu. Nikakve druge prognoze bolesti se ne sme davati. Treba uputiti liječniku da to on učini. Unutrašnje organe pregledamo redom. S obzirom da su jetra, slezena, gušterača i dr. žlezde, to ćemo ovde i njih obuhvatiti. Ako idemo redom odozgo prema dolje, prvo ćemo pregledati hipofizu, glavnu komandu svih žlijezda sa unutarnjim lučenjem, zatim epifizu, štitnjaču i timusnu žlijezdu. Nakon tog a pregledamo disajne organe: Nosnicu, grlo, dušnik, glasnice, bronhijalne grane desno i levo u plućima, a poslije toga desno pa levo plućno krilo. Kroz srce smo već pregledali krvotok. Dolazi još unutrašnjost srca, srčani zalisci i mišići. Zatim redom pregledamo sve ostalo: želudac, dvanaesterac, jetra, žučne vodove i kesicu, gušteraču, slezenu, creva - prvo tanko pa debelo, bubrege sa nadbubrežnim žlijezdama, uretere i mehur. Zatim kod žena maternicu, jajnike i jajovode, a kod muškaraca prostatu, testise i mokraćovod do vani. Prilikom pregleda najbolje je da neko zapisuje sve što se pronašlo. Na kraju pregledamo letimično mišiće odozgor do dolje, zatim kožni epitel i najzad svaki sinus posebno. Kod pregleda očiju i ušiju treba biti dobro koncentriran celo vreme baš na uho koje se pregleda ili oko, jer u protivnom lako dolazi do zamjene desnog za levo. Nakon izvršenog pregleda treba svakako upozoriti onoga koga smo pregledali još jednom da su to samo delovi tela, koji nam ne daju normalne radijacije i da je stoga dobro da dotični ode liječniku na detaljniji pregled ovih mesta, kako bi se ustanovilo da li se i o kojoj bolesti radi. Napomenuo bih još ovde da radiestezijski pregledi uočavaju čak i one slučajeve, koji nisu izazvali određene tegobe, koje tjeraju liječniku, da bi ovaj tada, nakon pregleda intervenirao Ovo nije jedini način na koji se radiestezijskim radom postavlja dijagnoza. Postoje i dijagnoze pomoću dijagrama u obliku krugova ili pomoću slikovitih predstava delova tela u anatomskim atlasima. To su već malo komplikovanije metode pregleda. Pokušajte sami sa iris dijagramom dra Georga Jakoba.
0 comments:
Постави коментар