Sastoji se iz više pojedinacnih cjelina a to su 1. Veliki mozak (Cerebrum) 2. Mali mozak (Cerebellum) 3. Most (Pons) 4. Produžna moždina (Medulla oblongata) 5. Kicmena moždina (Medulla spinalis) 6. Glavni živci ruku, sa njihovim ograncima 7. Glavni živci nogu, sa njihovim ograncima 1) VELIKI MOZAK (Cerebrum) (Sl. 11) Sastoji se iz a) spojnog mozga i b) krajnjeg mozga. Spojni mozak sacinjavaju epitalamus, talamus i hipotalamus, sa mamilarnim izbocinama i stražnjim režnjem hipofize. Krajnji mozak tvore obje polutke mozga, bazalne ganglije i deo za osjet mirisa. Ima 4 zasebna dijela (režnja): ceoni, tjemeni, zatiljni i sljepoocni. Mozak je komplikovan mehanizam razlicitih oseta. Današnja školska medicina uspela je delimično razrešiti, koji delovi mozga upravljaju sa kojim funkcijama organizma, ali je još ostalo sakriveno mnogo nepoznatog. Može se reci, da je mozak kompjutor koji dirigira skoro sa svim životnim procesima. S obzirom na ovako složen organ tela, dobro je nauciti bar neke delove mozga, koji imaju odredene funkcije, na pr. koji delovi mozga upravljaju funkcijama vida, govora i sluha, koje su funkcije talamusa i hipotalamusa.
Za obavljanje našeg zdravstvenog pregleda za pocetak je dovoljno odrediti iz kojeg dijela mozga dobijamo manjkave radijacije, a daljnji rad i dijagnozu oboljenja provest ce lijecnik.
2) MALI MOZAK (Cerebellum) Mali mozak se nalazi u zatiljnom dijelu glave, smješten ispod velikog mozga. Spojen je sa srednjih mozgom parom krakova, a isto tako sa parom krakova sa mostom i lednom moždinom. On ravna sa radom mišicnih muskulatura i održava fizicku ravnotežu. Zapravo vrši neku vrstu kontrole centara podložnih ljudskoj volji. Ima utjecaj i na moždanu koru. Patološki procesi na malom mozgu mogu dovesti do ozbiljnih promjena i trajnih oštecenja. Kao i veliki mozak, tako i mali mozak ima dva režnja: desni i lijevi. Kod pregleda malog mozga važno je ustanoviti, da li se oboljenje nalazi na desnom ili levom režnju, kao i to koliki je deo zahvacen, i koji (na pr. desni režanj, donja trecina itd.). Mali mozak je vezan sa srednjim mozgom preko mosta (Pons). U zadnji mozak spada mali mozak, most i rombicne udubine.
3) MOST (Pons) Preko mosta se povezuju živcanim putevima kore malog i velikog mozga. Iznad mosta je deo kojim se i most i produžna moždina vežu na srednji deo mozga. To je Pedunculus cerebri, koji se veže na Talamus.
4) PRODUŽNA MOŽDINA (Medulla oblongata) To je deo živcanog somatskog sistema, dug oko 3 cm a nalazi se kao produženje kicmene moždine prema mozgu. Na kraju se nalazi tzv. rombicna udubina, gde izlaze u parovima iz živcane mase mnogo važnih osjetnih moždanih živaca. To su parovi živaca I-XII. Da ih nabrojimo: I. Nervus olfactorius Mirisni (njušni) živac. Ide iz nosnog epitela do baze velikog mozga, centra za njuh. II. Nervus opticus Vidni živac. Prenosi sliku sa mrežnice do centra za vid u spojnom mozgu. III. Nervus oculomotorius Ocni živac, pokretac ocne jabucice. IV. Nervus trochlearis Služi za kruženje ocne jabucice. V. Nervus trigeminus Trokraki živac, koji preko N. ophtalmicusa, N. maxillarisa i N. mandibularisa dovodi osjete sa lica. VI. Nervus abducens Pokrece ocnu jabucicu samo u stranu. VII. Nervus facialis Licni živac. Regulira pokrete lica i žvakanje hrane. VIII. Nervus vestibulocochlearis Ide u uho. Slušni živac. Služi i za održavanje ravnoteže. IX. Nervus glossopharingeus Ravna sa mišicima ždrijela. Prenaša podražaje sa jezika, ždrijela i krajnika. X. Nervus vagus Ravna radom srca, te snabdevanjem žlijezda i mišica probavnog trakta, kao i dišnih organa te vanjskog uha. XI. Nervus accessorius Ravna trapeznim mišicem i mišicem za pomicanje glave, te potpomaže u radu N. vagus. XII. Nervus hypoglossus Živac koji prenosi osjetne podražaje jezika. Ovo su 12 pari tzv. moždanih živaca, koji imaju svoju motornu ulogu, a takoder i provodenje oseta. Svi osim vagusa, opskrbljuju osjetne organe i žlezde glave, a vagus je postavljen i u prsni i trbušni deo. Spada u parasimpaticke nerve. Kod pregleda je dobro kontrolirati svaki od ovih živaca posebno s desne, posebno s lijeve strane, narocito ako se pojave smetnje iz podrucja koja spadaju u njihovu domenu.
5) KICMENA MOŽDINA (Medulla spinalis) Kicmena moždina je spinalni centralni živac, koji ide od produžne moždine, pa do sakralnog dijela kicmenog stupa, kroz otvore u kralješcima. Iz kicmene moždine izlazi 31 ili 32 para spinalnih živaca. Iz vratnog (cervikalnog) dijela izlazi 3 pari živaca, iz prsnog (torakalnog) dijela 12, iz slabinskog (lumbalnog) 5, iz krstacnog (sakralnog) dijela 5 i iz trticnog dijela 1 ili 2. Kicmena moždina ima tri ovojnice: Dura mater, Arachnoidea i Pia mater. Na poprecnom presjeku vide se te tri ovojnice. Sama kicmena moždina gradena je od finih živcanih vlakana, bijele i sive boje. Siva boja je u srednjem dijelu i ima u presjeku oblik leptira.
6) GLAVNI ŽIVCI RUKU (sa njihovim ograncima) Glavni živci ruku izlaze iz brahijalnog plexusa kojeg sacinjavaju živci, koji izlaze iz kralježaka C 5 - Th 1. To su živci: 1. Palcani živac (Nervus radialis) 2. Središnji živac (Nervus medianus) 3. Lakatni živac (Nervus ulnaris) 4. Mišicno-kožni živac (Nervus musculocutaneus) Svi ovi živci imaju na svojem putu kroz ruku racvanja na više mesta, tako da je ruka zapravo prožeta sa mnoštvom drugih živaca, tako da to cini gustu mrežu živcanih niti. Kod pregleda stanja živaca ruku koncentriramo se na ova cetiri živca, jednog po jednog, dok na kraju ne dobijemo jasnu sliku o kojemu, ili o kojima se živcima radi i na kojim delovima njihovog puta se javljaju anomalije. Moramo poci od samih vratnih kralježaka jer u vecini slucajeva (obicno kod reumatskih oboljenja) baš tu se javljaju najvece poteškoce. Kad smo pregledali desnu ruku, prelazimo na istovjetan pregled živaca lijeve ruke. Ako je to teško mentalno pratiti, možemo se poslužiti sa slikom živaca ruke. Svakako da je potrebno pribilježiti sve anomalije.
7) GLAVNI ŽIVCI NOGU (Sl. 19) (sa njihovim ograncima) Glavni živci nogu izlaze iz lumbalnog dijela kicmenog stupa i tvore tzv. slabinski plexus (Plexus lumbalis), zatim iz krstacnog dijela (plexus sacralis) i trticnog dijela (plexus coccygeus). Da navedeno nazive tih živaca: 1. Živac kuka (Nervus ischiadicus) 2. Bedreno-potkoljenicni živac (N. femoralis) Nervus ischiadicus se malo iznad koljena deli u dva kraka: a) u zajednicki lisni živac (N. peroneus ccmmunis) koji se zatim deli na duboki lisni živac (N. peroneus profundus) i površinski lisni živac (N. peroneus superficialis) i b) goljenicki živac (N. tibialis). Mreža živaca proteže se kroz cijelu nogu i stopalo. Prvo pregledamo desnu pa lijevu nogu. Pregled se obavlja na istovjetan nacin, kao što smo to radili kod pregleda ruku. Pažnju treba narocito obratiti na spletove živaca (plexusa) slabinskog i krstacnog dijela i tocno ustanoviti o kojim se živcima radi i u kojim se delovima njihovih tokova nalaze anomalije. Da bismo upotpunili sliku celog tela, možemo pogledati i nerve u medurebarnim delovima. Jasno je da nismo u stanju izvršiti pregled svakog živca u telu. To je vrlo teške postici i svim pomagalima u školskoj medicine.
C) VEGETATIVNI (AUTONOMNI) ŽIVCANI sistem (Systema nervosum autonomicum) Osim somatskog živcanog sistema, koji je podložan našoj volji, postoji i vegetativni, koji to nije. Znamo da se mnoge funkcije organizma: na pr. rad srca, želuca, jetara, bubrega itd. odvija tako, da ga mi ne možemo voljom obustaviti. Taj živcani sistem je znaci autonoman i on u organizmu vrši svoje funkcije pomocu posebnog živcanog sistema. Glavna dva živca ovog sistema su simpatikus (N. symphaticus) i parasimpatikus (N. parasimphaticus). Simpatikus potice organe na rad, a parasimpatikus ih koci. Zato na svakom organu, kojim upravlja simpatikus postoje i živci koji pripadaju parasimpatikusu. Znaci postoje dvojne komande. Ako se simpatikus preko mjere angažira, ukapca se parasimpatikus .koji organ prisiljava na normalan rad i obratno. Dok su oba živca u ravnoteži, organ je zdrav. Kad to nije slucaj, organ je bolestan. Uzmimo na primjer rad srca. Ako naporno radimo ili ako se naglo uzbudimo, srce pocinje jace i brže kucati. Kod toga posreduje hormon adrenalin i N. symphaticus. Odmah reagira parasimpatikus, aktivira hormon acetilholin, koji stišava rad srca i nastoji što pre dovesti rad srca u normalu. Stoga se ova dva živca nazivaju antagonistima, tj. borcima jednog protiv drugog. Ako se unatoc tome ne uspostavi ravnoteža, znak je oboljenja. To su razne aritmije, šumovi i nepravilne funkcije srca i žlijezda s unutarnjim lucenjem, pa i slab rad organa za probavu itd. Zato se prilikom prenošenja bioenergije, uvek velika pažnja posvecuje radu autonomnog živcanog sistema i nastoji se gubitke bioenergije u ovim sistemima nadomjestiti i dovesti sistem u ravnotežu. I jedan i drugi živac sastoje se iz živcanih vlakana i ganglija. Na pojedinim mjestima u organizmu postoje više spletova (nakupina ganglija), koji imaju i svoja imena kao: suncevi splet (Complex Solaris), plucni splet (Complex cordis), želudacni splet, nadbubrežni splet, donjoutrobni splet, zdjelicni splet i dr. Kod pregleda polazimo od vratnih ganglija pa niz kicmu sve do trticnog dijela. Zatim idemo redom pregledati jedan po jedan splet. Iz iskustva najcešce se poremecaji ocituju u suncevom i plucnom spletu, te u lednom i slabinskom dijelu neurovegetativnog sistema.
Poglavlje je iz knjige "Radiestezija II" koja je delo radiesteziste Smaila Dubravića.
0 comments:
Постави коментар