Celo ljudsko tielo je sacinjeno od velikog broja mišića. Skoro svaki zglob, skoro svaki organ ima svoje mišiće, koji vrše zapravo pokretacke radnje. Sve kosti tela drže vezane razni mišici. Mišicna tkiva su teška dve petine ukupne naše težine. Jedni mišici stoje pod djelovanjem centralnog, a drugi pod djelovanjem vegetativnog živcanog sistema. Oni pretvaraju energiju dobivenu kemijskim izmjenama u mehanicku, pokretacku energiju. Kad bismo pregledali jedan po jedan mišić u tielu, trebalo bi nam i mnogo znanja o svakom pojedinacnom mišicu, a i vrlo mnogo vremena, koje nam ne stoji na raspolaganju za kompletan pregled svih mišica. Prednje i stražnje strane ima veliki broj mišica i njihove nazive. A gde je još broj onih koji nisu površinski. Zato cemo pregled mišica vršiti na anatomskim slikama, prelazeci sa cackalicom, kao sa skenerom od temena do nožnih prstiju, prvo s prednje, pa sa stražnje strane tela. Ukoliko se postavi zahtev za pregledom nekih unutrašnjih mišića i zglobnih veza (ligamenata), onda cemo morati ili poznavati izgled i smeštaj tog mišića u telu, da bismo mogli izvršiti koncentraciju na njega, ili ce nam pak poslužiti ponovno neka slika iz anatomskog atlasa, na kojoj je prikazan taj mišić ili ligament. Radi lakšeg pregleda površinskih mišica možemo ih prvo pregledati sa prednje pa onda sa stražnje strane covjecjeg tela. Prednja strana: 1) mišići lica, 2) vratni mišici, 3) deltoidni mišici, 4) grudni, 5) trbušni, 6) mišici ruku, 7) mišici bedara, 8) mišici listova, 9) mišići stopala. Stražnja strana: 1) ceono zatiljni mišici, 2) trapezni mišici, 3) rameni mišici, 4) široki ledni, 5) veliki sjedni, 6) butni mišici, 7) mišici listova, 8) mišici stopala.
Poglavlje je iz knjige "Radiestezija II" koja je delo radiesteziste Smaila Dubravića.
Нема коментара:
Постави коментар